Chāndogya upanišada spada među najvažnije indijske filozofske radove i među najstarije upanišade općenito. U njoj je objašnjena osnova vedantinske filozofije dvojstva, odnosno, bipolarnost i dvojnosti pojmova ātman i brahmana. Mislim, već godinama pokušavam skužiti koje se točno značenje skriva iza tih pojmova i kakve je to kvragu prirode njihov odnos.
U nekim indijskim plemenima, muškarac je u potpunosti podređen ženskom autoritetu i muž se smatra instrumentom začeća. Dok je živ, muškarac živi u kući punice i nema gotovo nikakva prava, samo radi, zarađuje i svu zaradu daje punici ili ženi.
U početku je postojala teorija da je Indska Dolinska Civilizacija pokorena dolaskom agresivnih Indoeuropljana, no ta se teorija urušila tezom da je glavnina Arijaca došla tek oko 1500. godina prije Krista, dok je pad Indske kulture počeo već oko 1800. g. p. k.
Danas postoji univerzalni konsenzus da je propast bila dugotrajna i da se očitavala, što u ranim Arijskim osvajanjima, što u naglim klimatskim promjenama i poplavama te u sve brojnijoj populaciji koja je onemogućavala dotadašnji način života.
Iako se za začetnika moderne fonologije uzima Roman Jakobson, fonologija kao znanost se počela razvijati prije skoro tri tisućljeća na indijskom potkontinentu. Dosezi staroindijskih gramatičara su bili začuđujući i fantastični (do njihovih saznanja, moderna je znanost je došla tek u prošlom stoljeću i to zahvaljujući razvoju medicine, fonetike i lingvistike i njihovom interdisciplinarnom povezivanju). Samim time, mislim da bi indijska fonologija trebala dobiti svoje zasluženo mjesto u akademskim udžbenicima.
Ovaj članak govori o Indskoj Dolinsko Civilizaciji, odnosno, o društvu koje se prije nekih 7000 godina (govorim o prvim počecima društvenosti, a ne o konkretnoj civilizaciji) počelo razvijati u dolini rijeke Ind (današnji Pakistan). Nažalost, nemam previše vremena za dulji rad pa sam ubacio samo opće informacije (smatram da je to potrebno budući da o ovoj problematici na internetu ne postoji apsolutno niti jedna konkretna informacija na hrvatskom jeziku). Nadam se da ću s vremenom dublje ući u istraživanje ovog povijesnog razdoblja.
K tome,moram napomenuti da je iz sasvim nerazumljivog razloga, hrvatsko školstvo u potpunosti zanemarilo ovo razdoblje u povijesti Indije, a isto tako ni u prvom svesku (Prapovijest i Prve Civilizacije) razvikane povijesne enciklopedije u nakladi Jutarnjeg lista, ne može se naći niti jedna informacija o ovom problemu. Zašto je to tako, ne znam, ali u svakom slučaju je besmisleno jer je riječ o civilizaciji koja se razvijala usporedno sa ostalim prvim civilizacijama, imala kontakt s njima, a u nekim aspektima znanosti, arhitekture i higijene, apsolutno nadišla sva do tada poznata znanja.
Hej ljudovi. Stavio sam gramatičke analize prve dvije sarge uttarakande. Takve su kakve su, ali to je trenutno jedino kaj imam zgotovljeno (ako ne uzimamo u obzir one engleske prijevode koji baš i nisu rađeni po našoj verziji teksta, mislim, pomažu prilikom prijevoda, ali samo okvirno).
Ako izuzmemo zapadnjačke indologe, profesor Surendranath Dasgupta(1885-1952) spada među dva-tri najeminentnija indijska povjesničara filozofije. Od njegovih važnijih radova (General Introduction to Tantra Philosophy; A Study of Patanjali; Yoga Philosophy in Relation to Other Systems of Indian Thought; A History of Sanskrit Literature; Rabindranath: The Poet and Philosopher; Kavyavicha; Saundaryatattva; Rabidipika) moram spomenuti njegovo kapitalno djelo A history of Indian philosophy (povijest indijske filozofije) koje se sastoji od pet tomova. Iako profesor Dasgupta nije sa nama od 1952 godine, njegovo djelo je još uvijek jedan od glavnih priručnika na sveučilištima diljem svijeta.
Svrha ovog kratkog teksta je prikaz osnovnih informacija o Rāmāyaņi te prilično pojednostavljen prikaz razvoja radnje po odjeljcima. Nadam se da će kroz ovaj tekst nekog zainteresirati indijska epska književnost kao takva. Hiperlinkovi vas vode do podrobnijih informacija o likovima, mjestima i pojmovima iz Rāmāyaņe.
(nadam se da ću uskoro staviti podrobniji sažetak, ali naravno, sve ovisi o tome kako ću stajati s vremenom )
